Gmizavci
Gmizavci su odigrali izuzetno značajnu ulogu u istoriji razvoja životinjskog sveta jer je to prva grupa kičmenjaka koja je u potpunosti izašla na kopno. Ova evolucija omogućena je zahvaljujući razvitku jaja sa amnionom: opna (amnion) je obavijala embrion koji se nalazio u tečnoj sredini, pa je embrion mogao da se razvija lebdeći u tečnosti, a nije bilo potrebno da se jaja polažu u vodi.
Opšte osobine
Gmizavci su poikilotermne životinje čija telesna temperatura zavisi od temperature okoline. Sa padom temperature spoljašnje sredine, pada i njihova telesna temperatura. Izlažući telo sunčevim zracima, gmizavci nastoje da zadrže telesnu toplotu. Zbog toga su u nepovoljnom položaju u onim oblastima gde oblačno i hladno vreme umanjuje takve mogućnosti. To je razlog što gmizavci uglavnom prebivaju u toplijim krajevima. Relativno mali broj vrsta nastanjuje predele velike geografske širine. Telo im je zaštićeno rožnim krljuštima (kod nekih grupa, to su ploče), koje ih štite od gubitka tečnosti. Na prstima imaju kandžice, koje olakšavaju kretanje po kopnu, takođe od rožne materije. To je, naime materija, koja se sreće u različitim organima, još i kod ptica i sisara, što evolutivno povezuje sve tri klase. Znanost koja se bavi gmazovima naziva se herpetologija. Znanje o njihovoj njezi i uzgoju u terarijima naziva se vivaristika.
Gmizavci su odigrali izuzetno značajnu ulogu u istoriji razvoja životinjskog sveta jer je to prva grupa kičmenjaka koja je u potpunosti izašla na kopno. Ova evolucija omogućena je zahvaljujući razvitku jaja sa amnionom: opna (amnion) je obavijala embrion koji se nalazio u tečnoj sredini, pa je embrion mogao da se razvija lebdeći u tečnosti, a nije bilo potrebno da se jaja polažu u vodi.
Opšte osobine
Gmizavci su poikilotermne životinje čija telesna temperatura zavisi od temperature okoline. Sa padom temperature spoljašnje sredine, pada i njihova telesna temperatura. Izlažući telo sunčevim zracima, gmizavci nastoje da zadrže telesnu toplotu. Zbog toga su u nepovoljnom položaju u onim oblastima gde oblačno i hladno vreme umanjuje takve mogućnosti. To je razlog što gmizavci uglavnom prebivaju u toplijim krajevima. Relativno mali broj vrsta nastanjuje predele velike geografske širine. Telo im je zaštićeno rožnim krljuštima (kod nekih grupa, to su ploče), koje ih štite od gubitka tečnosti. Na prstima imaju kandžice, koje olakšavaju kretanje po kopnu, takođe od rožne materije. To je, naime materija, koja se sreće u različitim organima, još i kod ptica i sisara, što evolutivno povezuje sve tri klase. Znanost koja se bavi gmazovima naziva se herpetologija. Znanje o njihovoj njezi i uzgoju u terarijima naziva se vivaristika.